Mešanje je osnovni postupak mehaničkog procesnog inženjerstva. Pri tome se različite polazne materije uz unos energije sjedinjuju u homogenu ili heterogenu smešu. Materije se razlikuju po agregatnom stanju, sastavu i fizičkim i hemijskim svojstvima.
Šta je važno pri mešanju
Gustina i viskozitet takođe igraju veliku ulogu, jer između ostalog određuju potrebnu energiju. U kozmetičkom i farmaceutskom procesnom inženjerstvu pre svega se razlikuju:
Tečno ili visokoviskozno
Viskozitet određuje alat za mešanje, pogon i vreme mešanja.
Mešljivo ili nemešljivo
Faze koje se međusobno odbijaju zahtevaju više energije, na primer: emulgovanje.
U zavisnosti od polazne situacije, proces mešanja može biti relativno jednostavan ili veoma složen. Zato mora biti precizno projektovan prema ovim parametrima.
Primene
Mešanje srećemo i u svakodnevnom životu, na primer u kuhinjskom mikseru, karburatoru ili mešalici za beton. U industriji je deo gotovo svih kozmetičkih, farmaceutskih i hemijskih proizvodnih procesa, na primer kod:
Ekonomičnost i projektovanje
- Ekonomičnost zavisi od vremena mešanja i utrošene energije
- Proces mešanja može se odvijati šaržno ili kontinualno
- Postupak mešanja mešalicom omogućava prilagođavanje unosa energije proizvodu u širokom opsegu
- Za materije koje se same ne mešaju, mešač mora da stvori mnogo relativnog kretanja
- Intenzitet i smer delovanja sile pri tome treba stalno da se menjaju
Brojne primene objašnjavaju i brojne konstrukcije mešača. Zato je projektovanje prilagođeno procesu ključ optimalnih rezultata. Mešanje se uglavnom odvija u homogenizacionim mešačima. Savetujemo vas o tome, a prodajemo i polovne homogenizacione mešače i procesna postrojenja.
Za tečne sirovine naša nova stanica za doziranje nudi značajne mogućnosti racionalizacije.
Ostali postupci
Česta pitanja o mešanju
Šta se podrazumeva pod mešanjem?
Mešanje je osnovni mehanički postupak kojim se različite polazne materije uz unos energije spajaju u homogenu ili heterogenu smešu.
Od čega zavisi proces mešanja?
Od agregatnog stanja, sastava i fizičkih i hemijskih svojstava materija – posebno gustine i viskoziteta – kao i od toga da li se faze lako mešaju ili se odbijaju.
Šta određuje ekonomičnost mešanja?
Pre svega vreme mešanja i utrošak energije. Za materije koje se teško mešaju, mešač mora da stvori što više relativnog kretanja promenljivog intenziteta i smera.
Gde se mešanje primenjuje u farmaciji i kozmetici?
U gotovo svim proizvodnim procesima, npr. kod krema, masti i proizvoda za negu kose – uglavnom u homogenizacionim mešačima, šaržno ili kontinualno.